Svakako zabilježiti
Veli Lošinj
Posebna i vrijedna divljenja je svakako župna crkva sv. Antuna Pustinjaka (Opata) prvotno sagrađena u 15. stoljeću, u današnjem baroknom izdanju od 1774. godine. U crkvi se nalazi najbogatija galerija slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: Vivarini, Strozzi, Querena, Hayez, Cossa, Poltenza, brojne umjetnine, orgulje graditelja Callida, relikvije sv. Grgura.
Crkva Gospe od Anđela izgrađena 1510. godine., koju su velološinjski kapetani pretvorili u pravu umjetničku galeriju.
Crkvica sv. Ivana po kojoj je i brdo dobilo ime. Do vrha vodi put uz bolnicu, uz park, iza posljednjih kuća. Duž puta po krajoliku preostale su još tri kapelice križnog puta koje se penju do Sv. Ivana. I kapelice i crkva bile su sagrađene 1755. godine.
Panoramski pogled na Veli Lošinj; izletnička staza do najjužnijeg dijela otoka Lošinja.
Kula datira iz 1445. godine, podignuta radi obrane luke pred gusarskim nasrtajima s mora. Lik kule je uzet kao motiv na grbu grada Velog Lošinja. Danas je Kula muzejsko - galerijski prostor otvoren za sve posjetitelje Velog Lošinja.
Luka Rovenska - godine 1856. boravio je u Velom Lošinju austrijski nadvojvoda Maksimilijan Habsburški, mlađi brat cara Franje Josipa I., admiral austrijske mornarice i kasnije car Meksika, koji je tom prigodom položio kamen temeljac za gradnju lukobrana u Rovenskoj. U uvali Rovenska nalazi se jedini mlin za masline u upotrebi u Velom Lošinju, a odlikuje ga stara, hidraulička tehnologija prerade maslina.
Lošinjski edukacijski centar o moru - uz multimedijske i interaktivne projekcije, izloške i predavanja možete doznati više o lošinjskom podmorju i koloniji dupina koja tu obitava. Radu Centra možete pomoći kupovinom prigodnih suvenira koji će vas nakon posjeta podsjećati na posjet otoku dupina.
Park šuma "Podjavori" s negdašnjim zimovnikom Habsburškog nadvojvode Karla Stephana, danas čuveno klimatsko lječilište.
- KATEGORIJA ZAŠTITE: park-šuma
- POVRŠINA: 39 ha
- POLOŽAJ: Veli Lošinj, na obroncima brda Kalvarija
- FLORA: lovor (Laurus nobilis), hrast crnika (Quercus ilex), tršlja (Pistacia lentiscus), mirta (Myrtus communis), lemprika (Viburnum tinus), isprepletena kozokrvina (Lonicera implexa), čempres (Cupressus sempervirens), alepski bor (Pinus halepensis), pinija (Pinus pinea), obalna sekvoja (Sequoia sempervirens), himalajski cedar (Cedrus deodara), himalajski čempres (Cupressus torulosa), velecvjetna magnolija (Magnolia grandiflora), palme i brojne druge egzotične vrste dendroflorež
Mali Lošinj
Šećući obalnim putem, doseći ćete i najistureniji rt Čikata, rt Anuncijatu, koji je tako nazvan po zavjetnoj crkvi Navještenja B.D. Marije. Tamo je srce Lošinja. Pred rtom je pučina, daleki vidici. Na tom su rtu lošinjske žene i majke ispraćale i dočekivale brodove. Svaki lošinjski brod, kad bi isplovio iz luke za neko daleko putovanje, pristao bi u Čikatu kod Anuncijate, posada bi se iskrcala pa bi u crkvi s obiteljima izmolila ruzarij. Rastali bi se u zagrljajima, ukrcali na brod i nestali u daljini. To je crkva lošinjskih strepnji, uzdaha i suza.
Unutra po zidovima vise slike lošinjskih jedrenjaka 19. stoljeća, zavjeti nakon preživjelih opasnosti i brodoloma i zahvale za sretan povratak.
I danas ako koji brod, prolazeći kraj rta Anuncijate, zatrubi sirenom na pozdrav, znajte da je kapetan broda Lošinjanin.
Župna crkva Male Gospe i "pjacal" od 1696. - 1775. godine. Crkva je trobrodna, na oltaru su relikvije Sv. Romula i slika rođenja Blažene Djevice Marije.
Zbirka umjetnina Andra Vida i Katarine Mihičić i zbirka starih majstora Piperata. Sadrži dvadesetak ulja na platnu i akvarela talijanskih, francuskih i nizozemskih slikara iz 17. i 18. stoljeća.
Otočni miomirisni vrt - rasadnik otočnog ljekovitog bilja u Malom Lošinju. Uz pratnju stručnog vodiča posjetitelji se mogu upoznati sa bogatom florom otoka, ljekovitim svojstvima bilja i kupiti originalan otočni suvenir.
Ćunski
Stari mlin za masline – torać otvoren je za posjetitelje u ljetnim mjesecima. Taj jedini preostali stari mlin za masline – torać po domaću, sagrađen je oko 1897. godine.
Osor
Zvonik katedrale – istočno od crkve – djelo krčkog majstora Jakova Galeta iz g. 1575. U 18. st. Zvonik se pregrađuje, godine 1901. povišen je na visinu koja je i danas očuvana.
Gradski muzej – nekada gradska vijećnica iz 15. stoljeća (ostaci još iz starokršćanskog doba i prije) To je jednokatnica s dubokim trijemom u kojem se nalazi bista osorskog župnika Ivana Kvirina Bolmarčića koji je vodio prva amaterska arheološka istraživanja od 1868 -1881. Na katu je muzej s arheološkom zbirkom prethistorijskih, antičkih i srednjovjekovnih nalaza.
Osorski perivoj skulptura „Kiparstvo i glazba“ – niz brončanih kipova na temu glazbe. Kipovi su postavljeni tijekom godina održavanja koncerata Osorskih glazbenih večeri obogaćujući Osor djelima značajnih hrvatskih kipara. Tako je ostvaren po mnogočemu jedinstven kipored s reprodukcijama najčuvenijih hrvatskih kipara, poput Ivana Meštrovića, Frana Kršinića, Vanje Radauša, Ivana Rosandića i Belizara Bahorića, te originalnim djelom Marije Ujević posvećenom glazbeniku Jakovu Gotovcu.