Asl agencija d.o.o. TA Turist koristi kolačiće i piksele za praćenje na ovoj web stranici kako bi prilagodio sadržaj i analizirao promet i ponašanje korisnika. Prikupljene podatke možemo prenijeti na naše društvene medije, oglašivačke i / ili analitičke partnere za daljnje analize. Mi koristimo kolačiće za statističke svrhe i poboljšavamo vaše iskustvo na ovoj web stranici. Nastavljajući koristiti našu stranicu, pristajete na korištenje kolačića. Više informacija o kolačićima i pikselima praćenja te o tome kako ih onemogućiti potražite u našim pravilima o privatnosti.

Kuća La Dolce Vita

Belle Epoque, Casablanca i Il postino

Otočna panorama - 360°

Panoramskom mapom otoka pomoći ćemo Vam da se bolje snađete kako bi se pripremili za Vaš odmor bez stresa i brige.

La Dolce Vita **** apartmani

Novi apartmani u našoj ponudi!

Montevideo - sea view apartment Olive

Uživajte u udobnoj atmosferi šarmatno uređenog apartmana!

Svibanj - mjesec kadulje, koromača i koprive

Lošinj je pravo mjesto za one koji žele provesti aktivni odmor u netaknutoj prirodi.

Ambroz Haračić

 

Značajna osoba u lošinjskoj povijesti zaslužna za bogatstvo šuma na otoku profesor je Ambroz Haračić. Pod njegovim se imenom krije turistički program koji će vas educirati o izradi herbarija te vam omogućiti da kušate miomirisne proizvode otoka. Uključite se i u kulinarski tečaj na kojem će se izrađivati slastice od samoniklog bilja i čokolade, a ako pođete na izlet na otok Cres naučit ćete spravljati eterična ulja.

Info: www.island-losinj.com


KADULJA (lat. Salvia officinalis L.)
je aromatični višegodišnji sredozemni polugrm koji naraste od 30 do 40 cm. Listovi su ovalni i uski, sivkasto zelene boje, baršunasti i dlakavi s obje strane te dugi do 8 cm. Dvousnati cvjetovi na vrhovima stabljike tvore klasaste pršljenove. Cvate od svibnja do lipnja modroljubičastim cvjetovima. Raste samoniklo na suhim i kamenitim priobalnim terenima. Voli sunčana mjesta, osjetljiva je na vjetar i hladnoću. Zimi se smrzne do korijena iz kojeg u proljeće niknu guste lisnate stabljike.

VAŽNO JE ZNATI
Tujon kao glavni sastojak eteričnog ulja kadulje, koji joj daj snažan karakterističan miris, djeluje antiseptički, ali u prevelikoj količini može biti otrovan za centralni živčani sustav.
Aromatični grmić kadulje može se uzgajati i u cvijetnom loncu, na toplom u zavjetrini. Osjetljiva je na suvišnu vlagu i mraz.
Biljka najviše eteričnog ulja sadrži u doba neposredno prije cvatnje kada se sakupljaju vršni dijelovi biljke. Suši se nekoliko dana na suhom, tamnom i prozračnom mjestu. Osušeni listovi i cvjetovi trebaju se čuvati u zatvorenim posudama na tamnom mjestu.

ZANIMLJIVOSTI
Stara rimska izreka kaže: "Zaprijeti li smrt, po kadulju u vrt". Karlo Veliki toliko je cijenio ovu biljku zbog svoje ljekovitosti da je naredio uzgajanje kadulje u cijelom kraljevstvu. U srednjem vijeku uživala je veliki ugled jer se smatrala sredstvom za produženje života i protjerivanje zloduha.



KOPRIVA (lat.Urtica dioica L.)
Jedna je od najpoznatijih i najrasprostranjenijih biljaka. Trajnica koja može narasti do 1,5 metara. Ima razgranati puzeći podanak i uspravnu četverobridnu dlakavu stabljiku. Listovi su nasuprotni, zeleni, srcoliki, na rubu nazubljeni i obrasli sitnim dlačicama. Kopriva žari zbog tih dlačica koji u dodiru s kožom ispuštaju histamin i mravlju kiselinu koja peče.
Voli hranjivo i vlažno tlo. Cvate od svibnja do rujna sitnim zelenim cvijetićima koji se nalaze na resama i rastu ispod pazuha listova.

VAŽNO JE ZNATI
Izuzetno je važno koprivu brati što dalje od prometnica jer ona posebno lako povuče olovo i druge štetne elemente iz okoline.
U vrijeme cvatnje bere se cijela biljka i suši na prozračnom i toplom mjestu u hladu u tankom sloju ili u visećim snopovima. Ako se suši na papiru treba je okretati dva, tri puta dnevno. Korjen se vadi u proljeće ili jesen. Najbolje je brati mlade listove s vrha biljke koji imaju najljekovitiji učinak i najveću energetsku vrijednost.
Intenzivan i jak miris koprive u hrani ili čaju bit će manje izražen ako koprivu berete prije cvatnje.

ZANIMLJIVOSTI
Kopriva sadrži provitamin A koji je izrazito koristan kod lošeg vida noću.

 


KOROMAČ (lat. Foeniculum vulgare Mill.)
Naziva se još i komorač ili slatki kopar.

Uobičajno raste na području Mediterana na terenima u blizini mora.

Dvogodišnja ili trajna biljka ugodnog i slatkog aromatičnog mirisa. Iz odebljalog korjena u prvoj godini izrastu listovi, a u drugoj godini i do dva metra visoka stabljika s listovima i cvjetovima. Stabljika je okrugla, modro-zelene boje i u gornjem dijelu razgranjena, a listovi su sastavljeni od mnoštva sitnih listića. Komorač pripada porodici štitarki jer su žuti cvjetovi skupljeni u štitaste cvatove. U svakom plodu ima stotinjak sjemenki bogatih eteričnim uljima. Sjemenke su male, aromatične, plosnate i ovalne, sa žutim žlijebom i koriste se kao začin. Samoniklo raste uz puteve i kamenita mjesta.


VAŽNO JE ZNATI
Za kuhanje ne koristiti koromač koji ima cvjetove na stabljikama jer je to znak da je prezreo.
Nakon blanširanja koromač se može zamrznuti, ali time gubi na svojoj aromi.

ZANIMLJIVOSTI
Koromač se uzgajao još u Antici, a iznimno se cijenio zbog ljekovitog djelovanja kod bubrežnih i želučanih tegoba te kod očnih bolesti i lošeg vida. Rimljani su uživali jesti listove koromača i korijenje, a njegove sjemenke koristili su u kruhu i salatama. U srednjem vijeku koristio se za rastjerivanje kukaca. Vjerovalo se i da plaši vještice, pa su ga u Ivanjskoj noći vješali na ulazna vrata. Često su ga stavljali i u ključanice da nikakvo zlo noću ne uđe u kuću.