Asl agencija d.o.o. TA Turist koristi kolačiće i piksele za praćenje na ovoj web stranici kako bi prilagodio sadržaj i analizirao promet i ponašanje korisnika. Prikupljene podatke možemo prenijeti na naše društvene medije, oglašivačke i / ili analitičke partnere za daljnje analize. Mi koristimo kolačiće za statističke svrhe i poboljšavamo vaše iskustvo na ovoj web stranici. Nastavljajući koristiti našu stranicu, pristajete na korištenje kolačića. Više informacija o kolačićima i pikselima praćenja te o tome kako ih onemogućiti potražite u našim pravilima o privatnosti.

Kuća La Dolce Vita

Belle Epoque, Casablanca i Il postino

Otočna panorama - 360°

Panoramskom mapom otoka pomoći ćemo Vam da se bolje snađete kako bi se pripremili za Vaš odmor bez stresa i brige.

La Dolce Vita **** apartmani

Novi apartmani u našoj ponudi!

Montevideo - sea view apartment Olive

Uživajte u udobnoj atmosferi šarmatno uređenog apartmana!

Miomirisni listopad – mirta, planika, maslačak i šipak

Miomirisni listopad – mirta, planika, maslačak i šipak

Otok Lošinj

MIRTA (lat. Myrtus communis L.)

 

Aromatična vrsta iz porodice mirti. Simbolizira ljubav. U grčkoj mitologiji posvećena je Afroditi. U rimskoj mitologiji posvećena je Veneri.

 

MIRTA U MOJEM I TVOJEM VRTU

 

Zimzelena je i grmolika biljka, a može narasti do 5 m visine. Krase ju bijeli cvjetovi i sitni plavi plodovi. Mirta kao samonikla biljka raste samo po toplim i sunčanim obalnim područjima, jer je osjetljiva na hladnoću.

 

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

 

Mirtine bobe imaju ugodan, slatkast, aromatičan i smolast okus. Pored eteričnih ulja bogata je limunskom i jabučnom kiselinom, šećerom, smolama i trjeslovinama. Koristi se kao začin.

 

KONTRAINDIKACIJE: nisu poznate

 

ZANIMLJIVOST

 

Mirta potječe s Istoka, a u mediteranske zemlje prenesena je već u pretpovijesno doba. Antički narodi osobito su ju cijenili i za njih je ona bila sveta biljka (kao i lovor). U vrijeme nestašica i siromaštva plodovi mirte sušili su se i mljeli u brašno.

 

VAŽNO JE ZNATI

 

Trjeslovine su aktivne tvari koje se nalaze u brojnim ljekovitim biljkama trpka okusa. Njihovo je korištenje vrlo važno u zdravstvene svrhe i u kozmetici. Od fermentiranih boba mirte proizvodi se alkoholno piće nazvano "eau d`Agnes" Mirtine bobe mogu se konzervirati u soli.

 

PLANIKA (lat. Arbutus unedo L.)

 

Zimzeleni grm ili maleno drvo - raste kao ukras makije. Plodovi planike nazivaju se maginje

 

PLANIKA U MOJEM I TVOJEM VRTU

 

Planika može rasti kao grm ili maleno drvo koje može narasti i do 10 m visine. Listovi podsjećaju na listove lovora. Zelenkastobijeli cvjetovi razvijaju se u bogatim i lijepim grozdastim cvatovima. Plodovi su narančastocrveni i okrugli. Na površini su neravni i posuti gusto smještenim bradavicama.

 

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

 

Maginje imaju slatkast okus – sadrže oko 16 % šećera (pretežno fruktoze), organske kiseline (najviše jabučne), pektinske tvari, a u prezrelim plodovima ima i alkohola (0,5 %).

 

KONTRAINDIKACIJE: Konzumiranje veće količine zrelih plodova izaziva probavne smetnje i omamljenost sličnu pijanstvu (zreli plodovi sadrže značajnu količinu alkohola).

 

ZANIMLJIVOST

 

Stručno ime planike je Arbutus unedo L., a izveden je prema izreci Plinija "unum tantum edo", što u prijevodu znači: "jedem samo jedan".

 

VAŽNO JE ZNATI

 

Konzumiranje svježih maginja u umjerenoj količini je neškodljivo. Arbutin je tvar koja se prolaskom kroz bubrege "promijeni" i poprima antibakterijsko djelovanje. Od maginja se može prirediti rakija ili liker. Plodovi se mogu osušiti, samljeti i miješati s brašnom pri spravljanju kolača.

 

MASLAČAK (Taraxacum officinale Weber)

 

MASLAČAK U MOJEM I TVOJEM VRTU

 

Maslačak je trajnica koja je poznata svima, pa i najmanjoj djeci. U proljeće zažuti sve parkove, livade, polja i vrtove. Listovi su duguljasti, pilasto nazubljeni i složeni u prizemnu rozetu. Stabiljka je šuplja, visoka do 20 cm, a na vrhu nosi žutu cvjetnu glavicu.

 

ZANIMLJIVOST

 

Maslačak se ubraja u naše najraširenije korove i livadne biljke. Ljekovita je cijela biljka. Kao povrće su ga počeli upotrebljavati Talijani u 17. stoljeću. Obiluje različitim mineralima i vitaminom C.

 

VAŽNO JE ZNATI

 

Korijen je najbolje iskapati u rano proljeće ili u jesen, listovi se beru prije cvatnje, a cvjetne stabljike i glavice za vrijeme cvatnje. Liječi i pomaže kod niza bolesti: pospješuje izmjenu tvari, potiče znojenje, osobito djeluje na jetru i bubrege. Liječi osipe i druge kožne bolesti, a pomaže i kod reume i gihta.

 

MOGRANJ (lat. Punica granatum L.)

 

MOGRANJ U MOJEM I TVOJEM VRTU

 

Grm ili nisko drvo, koje naraste 2-4 m u visinu. Ima uspravljene, razgranjene i trnovite grane s crvenkastom, kasnije sivom i tankom korom koja se ljušti u nitastim trakama. Cvjetovi su vrlo lijepi, intenzivno crveni (rijetko bijeli). Zreli plod naziva se šipak, a može narasti i do 10 cm u promjeru. Može biti žute, smeđe ili crvenkaste boje, a na tjemenu ima "krunu". Obavijen je kožastim ovojem, a iznutra pregrađen tankim bijelim pregradama, tako da tvori pretince s brojnim sjemenkama. Sjemenke su izvana prozirne, nepravilnog oblika, crvenkaste i vrlo sočne.

 

NUTRITIVNA VRIJEDNOST

 

Obiluje vitaminom C. Izvor je vitamina B1, B2, B6, zatim biološki vrijednih vlakana, ima niacina, pantotenske kiseline, kalcija, željeza, kalija, fosfora, te nešto malo natrija.

 

LJEKOVITO I BLAGOTVORNO DJELOVANJE

 

Kora sa stabla, grana i korjena je otrovna pa se od davnine koristi kao lijek protiv trakavice. Vrlo se cijeni kao dobar lijek protiv proljeva i grčeva u trbuhu.

 

KONTRAINDIKACIJE: nisu poznate

 

ZANIMLJIVOST

 

Biljka potječe iz Perzije, a raširila se po mediteranskim zemljama. Najbolje uspijeva na vapnenastom tlu na području uz jadransku obalu, na mjestima izloženim suncu. Sirovi ili ukuhavanjem koncentrirani sok upotrebljava se na Srednjem istoku kao dodatak mesnim jelima, a bio je i česti sastojak talijanske kuhinje u vrijeme renesanse.

 

VAŽNO JE ZNATI

 

Od sjemenki se može prirediti sok ili žele Mogranj se naziva još i nar ili šipak, a važno je znati da ovi plodovi ni po čemu nisu srodani s plodovima ruža, koje također nazivamo šipcima.